Djed Krist ili Isus Krist?

Dr. Sinclair Ferguson, poznati reformirani teolog, u knjizi 'In Christ Alone' ili 'Samo u Kristu', u jednom djelu te knjige čitatelju postavlja slijedeće pitanje:

'Vjeruješ li u Djeda Krista ili u Isusa Krista?'

Mnogi ljudi danas zapravo vjeruju u Djeda Krista. U Djeda Krista koji dolazi s puno darova i ljude pita slijedeće: 'Jeste li bili dobri? Poput djece u vrtiću ljudi odgovaraju: 'Jesmo, bili smo dobri!' Isus onda otvara svoje riznice i daruje ljude ljubavlju, dobrotom, mirom, poklonima i preobilnim stolovima.

Djed Krist neodvojivo je povezan sa srednjovjekovnom teologijom i tzv. 'Pactum soteriologiom', koja tvrdi da čovjek za svoje spasenje mora činiti dobro, mora se maksimalno truditi kako bi zaslužio spasenje svoje duše. Djed Krist zapravo govori: 'Učini sve što možeš! Učini svoj dio i Bog će učiniti svoj dio!'

Redovničku latinsku frazu 'FACERE QUOD IN SE EST', naš narod je slobodno preveo opće poznatom frazom: 'Pomogni si sam pa će ti i Bog pomoći!'

Ovakvo poimanje spasenja i Spasitelja je strano Svetome Pismu. Djed Krist i Isus Krist nemaju previše zajedničkog. Kada se biblijski Isus rodio i ušao, umješao u živote ljudi, njihov život nije postao ugodnji, lagodnji, lakši i bogatiji.

Uzmimo npr. živote Josipa i Marije. Kad se Isus aktivno umiješao u njihove živote, za njih su počeli veliki problemi.

Neznajući za nadnaravno začeće po Duhu Svetome, Josip je Mariju naumio potajno otpustiti, pa je anđeo morao intervenirati s objašnjenjem. Nakon rođenja Herod je započeo organiziranu potjeru s jasnom namjerom ubojstva Isusa. Nakon rođenja, Josip i Marija moraju s malim djetetom bježati u Egipat. 

Dolaskom Isusa Krista u njihov život nastaju velike promjene i problemi.

Pastiri koji su noćivali pod vedrim nebom i čuvali svoja stada, dolaskom u njihove živote Isus Krist i u njihove živote unosi velike promjene. Mirna noć, sve uobičajno. Neki su spavali, a neki drijemali uz vatru. Kada se Isus aktivno umiješao u njihove živote oni su se prestrašili i promjenili. Prvo su govorili među sobom, a onda su govorili svima o Djetešcu. Cijelo to vrijeme i poslije tog vremena, cijeli su svoj život 'hvalili i slavili Boga'. U slučaju Josipa i Marije, Isus Krist donio je probleme i promjene, a pastirima strah i promjene.

Kada su odlučili zvijezdu slijediti mudraci s istoka, oni su morali napustiti svoj dom, svoju obitelj, svoj komfor, svoj miran i lagodan život da bi dugo i naporno putovali kako bi se poklonili i kako bi darivali novorođenog kralja.

Isus Krist nije došao učiniti život ugodnijim, lagodnijim, lakšim i bogatijim. Isus je donio probleme, strah, promjene i nevjerojatnu dinamiku u ljudske živote.

Isus Krist nije došao podijeliti poklone onima koji su bili dobri. Isus Krist nije došao zato da dobri ljudi budu bolji ljudi.

Vratimo se na pitanje iz uvoda: 'Jeste li bili dobri?'

Ljudski odgovor je očekivan, poput onoga iz vrtića: 'Jesmo, bili smo dobri!' Vjerujem, zapravo sam siguran da je svako dijete i od Svetog Nikole i od Djeda Mraza ili Djeda Božićnjaka dobilo poklon.

Dobrota je jako relativan pojam kada je definira čovjek. Posebno kada je čovjek definira za sebe. Ali kada dobrotu definira Bog, situacija je poštovani slušatelji potpuno drugačija.

Jednom prilikom, čitamo u Novome zavjetu, Isusu Kristu pristupio je dobar, moralan i bogat mladić i pitao slijedeće: 

'Dobri učitelju što moram činiti da baštinim život vječni? Isus mu je odgovorio: 'Zašto me zoveš dobrim-samo je jedan dobar Bog.'

Jesmo li bili dobri?

U poslanici Rimljanima, apsotol Pavao napisao je tekst koji govori o ljudskoj dobroti. Tekst koji sam nazvao 'tzunami realnosti.' Na pitanje: Je li bio dobar? Pavao iskreno odgovara:

'Ja zbilja ne razumijem što činim, jer ne činim ono što hoću, nego činim ono što mrzim... Ja, naime, znam da nikakvo dobro ne stanuje u meni, to jest u mome tijelu. Zaista, htjeti dobro jest u mojoj moći, ali nije učiniti ga.' (Rim 7:15;18)

Nije da čovjek ne želi činiti dobro za svoje spasenje, nije da čovjek ne treba činiti dobro za svoje spasenje - čovjek NE MOŽE činiti dobro za svoje spasenje. To svakako ne znači da čovjek ne može biti loš, dobar, bolji ili najbolji. Čovjek po horizontali može činiti i čini mnogo dobra, ali po vertikali u odnosu prema Bogu, za svoje spasenje čovjek ne može učiniti ništa, jer je svako naše dobro djelo inficirano grijehom ili grješnom naravi u motivu, sadržaju, načinu ili cilju. 'Ja znam, tvrdi Pavao, da NIKAKVO DOBRO ne stanuje u meni... Htjeti dobro jest u mojoj moči ali ne i učiniti ga.'

Zbog poražavajuće Božje definicije ljudske dobrote, Djed Krist može donijeti i donosi samo kratkotrajan i nesiguran božić. Božić dolazi - Božić prolazi jer Djed Krist može donjeti samo kratkotrajnu i nesigurnu radost, jer mi ipak sebe poznajemo najbolje i znamo koliko smo dobri.

Prije osobne spoznaje Radosne vijesti i Evanđelja milosti i ljubavi Božje, prije Sola Gratie i svog osobnog obraćenja, redovnik Martin Luther istinski se trudio i pokušavao živjeti po načelu: 'FACERE QOUT IN SE EST', 'UČINI ŠTO MOŽEŠ' i cjelo se vrijeme mučio sa tri velika tereta na svojoj duši.

Prvi teret bila je spoznaja: 'Znam da ću umrijeti!' Drugi teret koji je bio teži od prvog bila je spoznaja: 'Ne znam kad ću umrijeti? A treći i najveći teret na njegovoj duši bila je spoznaja: 'Ne znam kamo idem?'

Tko će odrediti koliko je to dobrih djela potrebno da se anuliraju loša djela. Gdje je granica? Na vagi nema mira.

Isus Krist nije došao učiniti ljudski život udobnijim, lagodnijim, lakšim i bogatijim. Isus Krist nije došao darivati one dobre, niti je došao pomoći dobrima da budu bolji. Isus Krist je jasno obznanio razlog svog utjelovljenja i dolaska na ovaj svijet. Lk 19:10:

'Da, Sin Čovječji je došao da traži i da spasi ono što je izgubljeno.'

Isus Krist je došao spasiti one, koji će poput apostola Pavla na pitanje: Jeste li bili dobri? odgovoriti:

'Ja znam da nikakvo dobro ne stanuje u meni. Ja znam da htjeti dobro jest u mojoj moći, ali nije učiniti ga. Ja odustajem od pokušaja da se promjenim, poboljšam i spasim. Bože oprosti mi moje grijehe, kajem se, žao mi je. Bože prihvaćam taj nezasluženi, najveći, neizreciv dar, samoga Isusa Krista - Spasitelja.'

Na kraju bit ću slobodan upitati: Vjeruješ li u Djeda Krista ili u Isusa Krista?