Što je Evanđelje?

U svijetu koji je prepun loših vijesti moramo se stalno podsjećati da postoji i Dobra vijest, da postoji Evanđelje. Vjerujem da je svaki od nas barem jednom čuo riječ, pojam Evanđelje. Što je Evanđelje? Kako biste vi odgovorili na naše tematsko pitanje? Evo nekoliko odgovora slučajno odabranih ljudi:

         Isus je opravdao moju prošlost, daje mi smisao i snagu za sadašnjost i    nadu za budućnost. To je Evanđelje.

         Isus Krist je umro za mene i moji su grijesi oprošteni. Konačno mir.

         Evanđelje nam po Kristu omogućuje osobni odnos s Bogom.

         Evanđelje je poruka vjere, nade i ljubavi.

         Evanđelje je poruka ljubavi, Bog me ljubi i ima plan za mene.

         Evanđelje oslobađa od straha, krivnje i srama.

         Evanđelje je poruka oproštenje. Oprošteno mi je i konačno mogu   oprostiti.

U svim navedenim odgovorima ima elemenata Evanđelja, no svi odgovori više govore o subjektivnom doživljaju Evanđelja nego o samom Evanđelju. Subjektivno svjedočanstvo doživljaja Evanđelja je uvijek ohrabrujuće ali doživljaj Evanđelja, koji nerijetko snažno utječe na poimanje Evanđelja, nije Evanđelje. Što je Evanđelje?

Euangelion (tό εὐαγγέλιον) grčka je novozavjetna složenica koja se sastoji od prefiksa 'eu' koji znači 'dobra' i osnove riječi 'angelion' koja znači 'vijest, oglas, objava'.  Riječ se u Novome zavjetu spominje sedamdeset pet  puta, a na naš bogati hrvatski jezik prevodi se kao Evanđelje, Dobra Vijest, Radosna Vijest, Vesela Vijest. U moru loših i žalosnih vijesti moramo ponavljati da postoji i Dobra, Radosna, Vesela vijest.  

Riječ Evanđelje u Svetome Pismu uglavnom se koristi u tri konteksta. Koristi se za označavanje

ŽANRA PISMA

U Svetom pismu, u Starome zavjetu, imamo Zakon, Povijesne knjige, Mudrosne knjige, Proročke knjige. Novi zavjet započinje s evanđeljima; Evanđelje po Mateju, Evanđelje po Marku, Evanđelje po Luki i Evanđelje po Ivanu.Riječ euangelion u Evanđeljima se spominje dvanaest puta: četiri puta u Evanđelju po Mateju i osam puta u Evanđelju po Marku. Luka i Ivan ne spominju riječ Evanđelje.

Pored označavanja žanra Pisma riječ Evanđelje koristi se u kontekstu

KRALJEVSTVA NEBESKOGA

Kraljevstvo nebesko kako i sam pojam govori ima futuristički, budući, eshatološki značaj, koji je ponovno aktualiziran ratnim događajima u Izraelu. Uz svjesnost i napomenu „da dana i časa nitko ne zna osim Oca” , važno je prepoznavati svetopisamska proročanstva, znakove vremena i vrijeme u kojem živimo. U vremenu kada Židovi čekaju Mesiju, muslimani Mehdiju, a kršćani Drugi Kristov dolazak i uspostavu ‘kraljevstva nebeskog’, važno  je imati cijelu sliku Božje povijesno-vječne lente koja završava novim nebom, novom zemljom i novim Jeruzalemom. Kraljevstvo je nebesko Božje, vječno i ne smije se tijesno vezati za vrijeme, prostor, naciju i tradiciju, i bilo koje zemaljsko kraljevstvo. ‘Dođi kraljevstvo tvoje’ je još uvijek budućnost.

Dobra, Radosna vijest kako se pored Evanđelja prevodi riječ euangelion ima budući eshatološki značaj,  ali ima i sadašnji! Onaj koji je došao da pripravi put Gospodinu, Ivan Krstitelj, „pojavio se u pustinji judejskoj propovijedajući: 'Obratite se jer je blizu kraljevstvo nebesko.’”  Kada je vidio Isusa Krista kako dolazi, isti taj Ivan je vikao: „Evo jaganjca Božjeg koji uzima grijehe svijeta.”   ‘’Odmah nakon krštenja, kako zapisuje Matej, ‘’Isus poče propovijedati: ‘Obratite se, jer je blizu kraljevstvo nebesko!’’’

Svetopisamsko Evanđelje je Evanđelje milosti i ljubavi Božje, to je uistinu Dobra vijest koja govori da Bog ljubi čovjeka, strpljivo čeka čovjek ali i zove čovjeka.  Bog nam je puno bliže nego što smo svjesni. ‘Bog nije daleko ni od jednoga od nas’ tvrdi apostol Pavao. Zadnji i najveći prorok - Ivan Krstitelj, sam Gospodin Isus Krist , prva Crkva  i prva misija  propovijedali su jednu te istu, jasnu i glavnu poruku Evanđelja:„Obratite se jer je blizu kraljevstvo nebesko.”

U svijetu koji je prepun loših i žalosnoh vijesti moramo se stalno podsjećati, ohrabrivati da postoji i Dobra, Radosna vijest da postoji Evanđelje. Pored označavanja žanra, te eshatološkog i bliskog konteksta, Sveto Pismo riječ Evanđelje najviše koristi u

TEOLOŠKOM KONTEKSTU (u kontekstu opravdanja / spasenja)

Evanđelisti Matej, Marko, Luka i Ivan pišu što je Isus učio, činio i učinio, a „apostol ne od ljudi, niti po kojem čovjeku već po Isusu Kristu i Bogu Ocu, izdvojen u utrobi majke i određen za Evanđelje Božje” , ponajprije u poslanici Rimljanima sustavno, detaljno i jasno objašnjava što to znači.Objašnjavajući Božje, Vječno po prorocima obećano Evanđelje Njegova Sina , Evanđelje istine, Evanđelje koje je u skladu sa zdravom naukom, Evanđelje milosti , Evanđelje koje se ne smije dirati , apostol Pavao odgovara na pitanje svih pitanja: kako se nepravedni i grješni čovjek opravdava pred svetim i pravednim Bogom? Kako se smiriti? Kako mirno usnuti?

Tražiti Boga, nastojati zadobiti, zaslužiti svoje spasenje i Božju naklonost može biti i uglavnom je zbunjujuće, iscrpljujuće i frustrirajuće. Religiozno traženje može dovesti do religiozne depresije, religioznog nemira i nevjerojatno okrutne agresije. Trenutna zbivanja na Bliskom istoku, ali i cijela ljudska povijest, svjedoče o tome. Nevjerojatno je što čovjek može činiti drugom čovjeku u ime svoga Boga jedninoga.

U traženju Boga, spasenja, unutarnjeg mira sve religije možemo svesti na zajednički nazivnik koji govori o jednoj sinergiji, kooperaciji, suradnji između Boga i čovjeka u tzv. ekonomiji spašavanja. Sve religije svijeta govore o tome što čovjek mora raditi, a što ne smije raditi da bi se spašavajući spasio. Sve religije na jedan ili drugi način uče da „ima jedna duga cesta koja vodi sve do raja”, a da na toj cesti čovjek mora spoznavati i stalno raditi, i dorađivati svoje spasenje. Vidite, na vagi mira jer uvijek ostaje otvoreno intimno pitanje koliko dobro je dovoljno dobro? Evanđelje Božje, Dobra, Radosna vijest ne govori o tome što smo mi učinili ili nismo učinili, već o onome što je Isus Krist Spasitelj, jedanput zauvijek, za nas učinio! On prevedan za nas nepravedne da nas opravda.

Apostol Pavao koji je pozvan od Boga i određen za Evanđelje Božje, apostol Pavao koji je prije obraćenja kao ‘farizej nad farizejima’ svim silama nastojao zadobiti, zaslužiti svoje spasenje po Zakonu i Djelima, apostol Pavao koji je pun nemira, mržnje i agresije progonio kršćane, nakon susreta s Isusom Kristom i obraćenja cijeli svoj život je uživao, živio i širio Evanđelje milosti koje spašava od bezakonja ali i od Zakona. Apostol Pavao je cijeli svoj život propovijedao i branio Evanđelje milosti, spasenje na osnovi samo vjere u Isusa Krista. Evo kako on sumira Evanđelje, Dobru, Radosnu vijest. Čitam za kraj poslanicu Rimljanima 10:10-11:

„Ako ustima svojim priznaješ Isusa Gospodina i srcem svojim vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen. Vjera srca postiže pravednost, a priznanje ustiju spasenje, jer Pismo veli: 'Tko god vjeruje u njega neće se razočarati'. ‘’       

dr. Damir Pintarić, pastor BC Betanija Čakovec

© 2003 - 2024. Sva prva pridržana.