Članci

TKO STOJI IZA REFORMACIJE?

Općenito se uzima da je Reformacija započela 31.10.1517. godine, događajem kada je dr. Martin Luther na vrata crkve u Wittenbergu zabio 95 teza protiv prodaje indulgencija, odnosno, oproštajnica od grijeha od strane Crkve.

Martin Luther nije ni slutio kakve i kolike će posljedice izazvati taj događaj, poziv na teološku debatu. Dr. Martin Luther nikako i nipošto nije htio podijeliti Crkvu koju je volio i kojoj je vjerno služio. On je svoje teze napisao na latinskom, a ne njemačkom jeziku jer je htio probuditi Crkvu, a ne narod. Luther je problem htio riješiti unutar kuće, htio je pokrenuti teološku raspravu na sveučilištu u Wittenbergu, gdje je predavao biblijsku teologiju. Neočekivano, njegove teze buknule su poput požara, te su se nezaustavljivo širile i pokrenule Reformaciju, nakon koje u Crkvi i cijeloj Europi više ništa nije bilo isto.

Vrijeme Reformacije bilo je vrijeme velike krize u Europi. Martin Luther, Calvin, Zwingli i ostali reformatori bili su glasnogovornici i predstavnici ne malog zdravog djela Crkve, koja je bila svjesna DEFORMACIJE pa samim time i neophodne REFORMACIJE, odnosno, povratka na IZVORNU NORMU, na Sveto Pismo, Evanđelje Isusa Krista. U vrijeme prije i u vrijeme same Reformacije glasno je odzvanjalo; 'Ad fontes! Ad fontes!' 'Na izvor! Na izvor!'

Nije nimalo slučajno da se Reformacija pripremala i događala u vrijeme RENESANSE. Riječ 'renesansa' znači preporod, obnova, a rabila se za opisivanje ponovnog buđenja u umjetnosti, književnosti i politici. Vrijeme Renesanse je bilo vrijeme procvata i buđenja u svakom pa i teološkom smislu.

Isto tako nije nimalo slučajno da se Reformacija pripremala i događala u vrijeme HUMANIZMA. U vrijeme prije Reformacije, u mračnom srednjem vijeku, Crkva je bila toliko jaka i utjecajna, da je imala monopol nas svime pa i nad obrazovanjem. Obrazovanje i znanost događale su se uglavnom unutar Crkve.

Humanisti su, promatrajući Crkvu koja je bila sve i sva, postavili pitanje: 'Tko je čovjek? Ima li pojedinac bilo kakvu vrijednost?'

Erazmo Roterdamski i ostali humanisti satirom su napadali i ismijavali bogati i često puta nemoralan kler. Humanizam je pokret koji je probudio i naglasio individualnost, osobnost i razmišljanje čovjeka svojom glavom, što su vrlo važni poticaji, a kasnije i temelji Reformacije.

Vrijeme Renesanse i vrijeme Humanizma, bila su vremena mnogih NOVIH IZUMA. Vrijeme Reformacije je bilo vrijeme buđenja i vrijeme istraživanja.

Reformacija ne bi bila moguća u tim razmjerima bez otkrića tiskarskog stroja. Nije nimalo slučajno da je baš u tom vremenu Johannes Gutenberg stvorio najmoćnije sredstvo za širenje i razmjenu ideja, tiskarski stroj s pomičnim slovima.

U 16. stoljeću tiskano je čak 438 izdanja Biblije na latinskom jeziku. Plus toga Biblija se prevodila i tiskala na grčkom, hebrejskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i drugim narodnim jezicima. Tiskare su se nakon toga širile Europom poput požara.

Oko 100 godina nakon Guttenbergove smrti, otvorena je protestantska tiskara i u Hrvatskoj i to kod nas u Međimurju, u Nedelišću gdje su štampana djela protestantskih pastora i teologa. Bez tiskarskog stroja, ni renesansa ni Reformacija ne bi se mogla širiti tom brzinom. Bio je to internet onog vremena koji je prenosio u narode najvažniju knjigu, knjigu nad knjigama.

U tom vremenu, vremenu promjena, vremenu Renesanse, Humanizma, mnogih otkrića, Columbo je otkrio NOVI KONTINENT, Novi Svijet, Ameriku koja je postala utočište i stalna adresa za mnoge progonjene europske protestante.

Prije  zaključka razmotrimo još političku i privrednu situaciju u kojoj se rađala Reformacija. Mnogi političari poduprijeli su pokret Reformacije i to ne iz vjersko-teoloških razloga, već iz POLITIČKIH. Kralj Engleske Henrik VIII koji postaje poglavarom Anglikanske crkve i mnogi drugi s visokog položaja iz Njemačke, Švicarske, Austrije, Mađarske, Francuske i drugih dijelova Europe, nisu bili zadovoljni s miješanjem crkveno-političkog Rima i Vatikana u njihove nacionalne poslove. Oni su se osjećali kao da nisu gospodari u svojoj kući.

Pored političkog, drugi veliki razlog zašto su mnoge strukture poduprijele Reformaciju bio je PRIVREDNO EKONOMSKI razlog.

U vrijeme Reformacije pojavio se, poslan od Rima, poslan od pape, svećenik Johann Tetzel koji je prodavao indulgencije ili oproštajnice od grijeha za ljude u čistilištu i na taj način od naroda izvlačio ogromne svote novaca. Tetzel bi stajao sa kasicom na trgu, te govoreći o mukama o čistilištu ponavljao:

"Čim u škrinju novčić uskoči, duša iz čistilišta iskoči."

Budući da Sveto Pismo ništa ne govori o čistilištu, Luther i ostali reformatori koji su se pitali i koji su pitali: 'Zar se spasenje može prodati i kupiti?', dobili su snažnu potporu mnogih utjecajnih ljudi i ustanova.

Je li slučajno da se u vremenu mnogih teoloških i socioloških DEformacija dogodila REformacija? Je li slučajno da se u vremenu velikih promjena, traženja u Europi, pojavljuje redovnik koji iskreno traži spasenje?

Vrijeme promjena, vrijeme Renesanse i Humanizma, pronalazak tiskarskog stroja, otkrivanje Amerike, te politička i privredna situacija, jasno nas vode do zaključka da iza nezaustavivog pokreta Reformacije stoji netko tko je mnogo jači, utjecajniji od redovnika Martina Luthera – a to je Bog Biblije.

Iza Reformacije stoji Bog koji ljubi čovjeka i koji poznaje palu i kvarnu narav čovjeka koja ne poznaje denominacijske granice. Iza Reformacije stoji Bog koji najbolje razumije snagu entropije, deformacije, devijacije i zbog toga neophodnost REformacije, obnove i obnavljanja. Bog najbolje zna da 'Svaka generacija treba Reformaciju!', osobni povratak Bogu po Isusu Kristu i Njegovoj rječi. Bog nema unuke, Bog ima samo djecu! Vjera nije nasljednja, vjera da bi bila spašavajuća i djelotvorna mora biti osobna, doživljena vjera. Nominalizam je, nije tajna, veliki problem kršćanstva danas. 'Pripadanje bez vjerovanja!', 'Podrazumijeva se ali nije tu!'

U XVI stoljeću Bog je koristio dr. Martina Luthera, čovjeka koji je očajnički tražio spasenje i odgovore na slijedeća pitanja: Može li istina biti proturječna? Kako grešnik poput njega može biti pravedan pred svetim Bogom?

Kako nadvladati religioznu neurozu uzrokovanu nemirnom vagom loših i dobrih djela, grijeha i zasluga? Kako biti siguran u svoje spasenje? Kako mirno otići?

Vrativši se na izvor, na Sveto Pismo, na sveto-pisamsko Evanđelje, Luther, Calvin, Zwingli ali i mnogi drugi shvatili su da Evanđelje nije poput kredita za koji nikada niste sigurni da ste ga otplatili i da ćete ga ikada otplatiti. Shvatili su da je Evanđelje poput ljubavi 'koje se ne trži niti ne kupuje', shvatili su da je Evanđelje dar, gratis besplatan dar Božje milosti i ljubavi, shvatili su da je Evanđelje Radosna Vijest, da je sve plaćeno!

Cijenu da se grešnik spasi i opravda pred svetim i pravednim Bogom, Isus Krist je svojim savršenim životom, savršenom žrtvom prinjetom jednaput za uvijek, za sva vremena, za sve ljude platio u potpunosti na Golgotskom križu - 'Svršeno je!'

Sve što pali i kvarni čovjek može i mora je vjerovati! Sve ostalo su neizbježne i nezaustavljive posljedice osobne žive vjere u živoga Uskrsloga Krista i stalne obnove, stalne Reformacije.
Svaka generacija i svaka denominacija treba stalnu Reformaciju!

dr. Damir Pintarić

Više o temi Reformacija, Rimokatoličanstvo i Protestantizam, Ekumenizam možete saznati ovdje:

http://www.betanija.hr/videoporuke?category_id=12