ZBUNJEN BOŽIĆ

Početkom prosinca ove godine nakon što su procurile u javnost, Europska komisija povukla je interne smjernice o izbjegavanju korištenja riječi Božić u javnosti. U tim smjernicama preporuča se izbjegavati riječ Božić, kao i ostalu kršćansku terminologiju. Jedna od smjernica, npr., je da se umjesto imena Ivan i Marija koriste imena Malika i Julio. Nakon što je dokument procurio u javnost i dignuo dosta prašine diljem EU, povjerenica Europske komisije za jednakost Helena Dalli ovako je objasnila narav dokumenta:

https://www.index.hr/vijesti/clanak/europska-komisija-preporucila-da-se-izbjegava-spominjanje-bozica-brzo-je-to-povukla/2322350.aspx

Bilo da je dokument procurio ili je to bio lakmus dokument, reakcija diljem Europe je pokazala da je kršćanska Europa zbunjena, i da se očito sustavno, smišljeno i organizirano zbunjuje. Naša tema danas glasi: 'Zbunjen Božić.'

Naš bogati hrvatski jezik koristi mnoge istoznačnice koje same po sebi svojim bogatstvom opisuju i definiraju neki pojam ili pojavu. Evo nekoliko istoznačnica  za riječ zbunjenosti:

''nesigurnost, uznemirenost, smetenost, smušenost, prestrašenost, neodlučnost, nejasnost, frustriranost, sumnjičavost.''

Evo jednog jednostavnog primjera zbunjenog Božića. Kada smo prije nekoliko godina u božično vrijeme stigli s poklonima u jedan vrtić, prvi nas je dočekao jedan mali simpatičan dječak s naočalama. Začuđen i širom otvorenih očiju rekao je slijedeće:

'Bio je ovdje Sveti Nikola s poklonima, bio je i Djed Mraz, koji ste pak sada vi?'

Prilično sam siguran da su i od Svetog Nikole i Djeda Mraza sva djeca dobila poklone. Obično si djeca sjednu na pod, otpjevaju neku božičnu pjesmu i onda ih Djed Mraz pita: 'Jeste li bili dobri?', a oni u jedan glas veselo odgovaraju: 'Jesmo!' Nakon toga vade se pokloni i darivaju djeci.

Vjerujem da je još uvijek privilegija živjeti na kršćanskom zapadu. Neki dan sam na samo jednom oglasnom stupu prebrojio pet različitih plakata, za pet različitih božićnih koncerata. Utjelovljenje Boga je toliko veliki povijesni događaj da se ne može sakriti. Bog je postao čovjekom radi čovjeka. Već dvije tisuće godina po cijelom se kršćanskom svijetu pjeva i pojašnjava da tu nije riječ o rođenju već o UTJELOVLJENJU, da ništa nije prije i ništa nije poslije Krista, jer je On Alfa i Omega, Početak i Svršetak. Da, nema sumnje privilegija je živjeti na krašćanskom zapadu, no postoji tu i zbinjen Božić.

U prvom djelu spomenutoj KULTOROLOŠKOJ ZBUNJENOSTI dodajmo i TEOLOŠKU ZBUNJENOST.

Dr. Sinclair Ferguson, jedan od najpoznatijih reformiranih teologa, u knjizi 'In Christ Alone' ili 'Samo u Kristu', u jednom djelu te knjige čitatelju postavlja slijedeće pitanje:   'Vjeruješ li u Djed Krista ili u Isusa Krista?'

Kada malo pozornije poslušate, razmotrite – onda zaključujete da mnogi ljudi danas  zapravo vjeruju u Djed Krista. U Djed Krista koji dolazi s puno darova i pita: 'Jeste li bili dobri? Ako dublje poslušate ljude oko sebe onda čujete da i odrasli odgovaraju kao i djeca: 'Bili smo dobri, moglo je biti i bolje, ali trudili smo se.' Isus onda otvara svoje riznice i daruje ljude s ljubavlju, dobrotom, mirom, poklonima i preobilnim stolovima.

Djed Krist je povezan s kulturološkim, tradicionalnim, nominalnim, nasljednjim kršćanstvom, ali i dublje od toga, Djed Krist je povezan sa srednjovjekovnom teologijom spasenja, koja tvrdi da čovjek za svoje spasenje mora činiti dobro, mora se maksimalno truditi činiti dobra djela kako bi zaslužio svoje spasenje. Prema tom učenju spasenje, odnosno nebo, čistilište ili pakao je u konačnosti velikim djelom rezultat jedne vage dobrih i loših djela. Na kraju ne znamo, nismo sigurni, tko to može znati?

Djed Krist zapravo kaže: 'Učini sve što možeš! Učini svoj dio i Bog će učiniti svoj dio!' Srednjovjekovnu, redovničku frazu spasenja i spašavanja naš narod je slobodno preveo riječima: 'Pomogni si sam pa će ti i Bog pomoći!'

Jesmo li bili dobri? Jesmo li dobri? Neki dan onako usput čujem na radiju staru pjesmu: 'Kud god pođeš ima dobrih ljudi…' Pjesma je ugodna, pjevna, lijepa…

Jednom prilikom, čitamo u Novome zavjetu, Isusu Krist pristupio je dobar, moralan i bogat mladić te upitao:

'Dobri učitelju što moram činiti da baštinim život vječni? Isus mu je odgovorio: 'Zašto me zoveš dobrim-samo je jedan dobar Bog.'  Mk 10:17-18

Apostol Isusa Krista, apostol Pavao je na Kristovoj dijagnozi čovjeka i čovječanstva kada u poslanici Rimljanima postalja poražavajuću ali točnu dijagnozu ljudske dobrote. U sedmom poglavlju, pišući o sebi zapisuje:

'Ja, naime, znam da nikakvo dobro ne stanuje u meni, to jest u mome tijelu. Zaista, htjeti dobro jest u mojoj moći, ali nije učiniti ga.'

Nešto ranije u trećem poglavlju Pavao postavlja dijagnozu čovječanstva. Rim 3:10-12:

'Stoji pisano: Nema pravednoga ni samo jednoga; nema razumna; nema nikoga koji traži Boga. Svi su zastrnili, zajedno se pokvarili. Nema ni JEDNOGA JEDINOGA koji čini dobro.'

U vremenu zbunjene kršćanske Europe koja se zbunjuje, u vrijeme zbunjenog Božića, u vrijeme  'nesigurnosti, uznemirenosti, smetenosti, smušenosti, prestrašenosti,neodlučnosti, nejasnosti, frustriranosti, sumnjičavosti,mi moramo biti jasni jer je Bog jasan u svojoj naravi, jer je Bog jasan komunikator, i jer je Evanđelje jasno.

Suprotan pojam zbunjenosti koji Pavao koristi u Novome zavjetu je izraz 'očito', jasno. Djed Krist i Isus Krist ne mogu ići zajedno u formuli spasenja. Poslušjamo za kraj taj jasan, očit tekst koji govori da je Evanđelje Radosna vijest, da je spasenje gratis, da je spasenje samo po milosti, samo po vjeri u samo u Krista, da je Božić, utjelovljene a ne rođenj dar koji se ne može zaslužiti.

U poslanici Galaćanima apostol Pavao čak osam puta bilježi izraz, pojam, pojavu zbunjenosti koja nastaje kada se mješaju Djed Krist i Isus Krist, kada se mješaju vjera i djela u opravdanju. Evo tog očitog i jasnog teksta:

 'A da se Zakonom nitko ne opravdava pred Bogom, to je OČITO, jer ''pravednik će živjeti od svoje vjere.'' ' Gal 3:11

p. Damir Pintarić