Sola Gratia - radio e-misij@ Baptističke crkve Čakovec

Vrijeme emitiranja: subotom u 9:30 sati, 'Radio 1' (105,6 MHz), 'Radio Pitomi' (93,5 MHz)

Naziv poruke: REF 500 Reformacija - Međimurje - Zrinski

Poruka je emitirana: 15.10.2017.

Reformacija-Međimurje-Zrinski

Nalazimo se u mjesecu listopadu, u mjesecu u kojem se prisjećamo najutjecajnijeg povijesnog događaja u Europi, događaja bez kojeg je nemoguće razumjeti Europu, sjećamo se  REFORMACIJE.

Cijele 2017. godine a poglavito u mjesecu listopadu, diljem svijeta obilježava se petstota obljetnica Reformacije pod geslom REF 500. Kod nas u Čakovcu pripremamo niz predavanja na koja ste više nego dobro došli. Događanja i predavanja podjelili smo nekako u tri kategorije. Teološki osvrt na Reformaciju biti će u baptističkoj crkvi Betanija u Čakovcu poslijednji tjedan ovog mjeseca od srijede do nedjelje, odnosno od 25. do 29., dok će se u utorak 24.10. u Centru za kulturu održati svečana akademija povodom pet stotina Reformacije kada će se održati predavanje o Reformaciji i ekonomiji. Predavanje na temu 'Utjecaj reformacije na ekonomiju Europe održati će dr. Dražen Glavaš predavačna Vernu.

Ovaj nadolazeći utorak, 17. 10. u Sheireovoj zgradi biti će govora o povijesnom aspektu Reformacije. Povijesničari Franc Kuzmić i Gene Whiting govoriti će o Reformaciji u Europi, Prekomurju i Međimurju. Ponovno na sva ova predavanja ulaz je besplatan i svi ste više nego dobro došli.

U današnjoj emisiji govoriti ćemo: Reformacija u Međimurju u vremenu Zrinskih.

U 16. stoljeću Međimurjem su gospodarili  Zrinski. U vrijeme Reformacije, Međimurje je bilo dio Europe u gospodarskom, kulturnom, ekonomskom, političkom i  duhovnom smislu. 

Grofovi Zrinski, poglavito Juraj IV. Zrinski, sin Nikole IV Sigetskog,  prihvatili su, štitili i širili protestantizam koji je započeo 1517. u Wittenbergu u Njemačkoj. Povijest bilježi da je Međimurje 1608. godine spadalo u II. seniorat zaladske županije. Tu su se ubrajala sljedeća mjesta u kojima je postojala protestantska crkva:

Legrad koji je tada bio dio Međimurja, Sveta Marija na Muri, Vidovec, Kotoriba, Prelog, Sveti Juraj na Bregu, Belica, Mihovljan, Čakovec, Nedelišće, zatim Turnišće (danas Podturen), Mursko Središće, Selnica, Podmurje (danas Sv. Martin na Muri) i Štrigova. 

U vremenskom razdoblju od otprilike 100 godina, u Međimurju je  djelovalo 16 protestantskih župa te 50-tak protestantskih pastora. Nedelišće, koje je  udaljeno pet minuta od grada Zrinskih i nešto malo više od grada Varaždina, u kojem je tada vlastelin ili župan bio revan protestant, barun i zapovjednik Ivan III Ungnad, zbog svoje je lokacije bilo pravo mjesto kamo je Juraj IV. Zrinski pozvao iz nedaleke Lendave, protestantskog tiskara Rudolfa Hoffhaltera. 

Upravo tu, u  Nedelišću, gdje je i postavljena spomen-ploča 2006. godine, od 1571. do 1574. godine, nalazilo se za ono vrijeme najveće tehnološko otkriće - TISKARSKI STROJ s pomičnim slovima. 

Koliko je djela u tom razdoblju u Nedelišću tiskano teško je reći zbog spaljivanja gotovo svih materijalnih dokaza od strane protureformacije.

Ono što se može povijesno argumentirati jest Decretum od Pergošića te tri knjige Mihalja Bučića koji je bio, kako ga opisuje povjesničar Lopašić 'revni vjerovjesnik', inače pastor u Nedelišću i Belici u to vrijeme.

Duboke korijene tradicije tiskarstva, poduzetničkog duha i poznatih radnih navika 'vrednih Međimurca',  treba tražiti upravo u tom vremenu, vremenu Reformacije. Max Weber istraživao je i pisao o protestantskoj etici rada koja je vidljiva u Međimurju više nego u bilo kojem dijelu Hrvatske.


Što je to zapravo protestantizam kako ga povjesničari nazivaju ?


Nema sumnje da je djelovanje protestantskog pokreta donijelo našem narodu veliko kulturno buđenje. To je bilo vrijeme renesanse i humanizma. Protestantski  pokret kao povijesni pokret u sebi sadrži kulturno, tehnološki -znanstveno, ekonomsko, političko i ino buđenje – no što je srž, središte, žarište Reformacije?

Dok povjesničari koriste izraz 'protestantizam' nama je u teologiji draži pojam Reformacija. Autor knjige Zrinski, Međimurje i reformacija, Gene Whiting, kao teolog i povjesničar,  dao je dobru definiciju Reformacije. Evo njegovog navoda:

' "Reformacija" kao riječ dolazi iz riječi "reformirati". Ona ne znači obnoviti nešto u čovjeku što je jednom bilo dobro, niti zamijeniti nešto unjemu nečim drugim, niti ispraviti nešto u njemu kako to sam hoće, već reformirati znači- ispraviti  prema jednom mjerilu',  kraj navoda.

Dr. Martin Luther koji je bio  svećenik i redovni profesor teologije u Wittenbergu, proučavajući SAMO PISMO ili Samo Bibliju s jedne strane, te proučavajući učenje i praksu Crkve s druge strane, došao je do velikog problema, problema KONTRADIKCIJE ili PROTURJEČJA. 

Problem proturječja između Biblije i Tradicije, kao i problem proturječja unutar same Tradicije, naveo je i pokrenuo  reformatore na Reformaciju, na 'ispravljanje prema tom jednom mjerilu,' Svetome Pismu, Bibliji.

 Reformaciju treba promatrati kao reakciju. Reformacija je nastala kao reakcija na krizu autoriteta u crkvi. Do reformacije, dakle do 16.stoljeća, u crkvi nije bio službeno i jasno definiran autoritet crkve. Autoritet je bio trojedini: Sveto Pismo ili Biblija, Tradicija odnosno učenja crkvenih otaca, Sabora i papa, i iskustvo, odnosno viđenja, emocije i intuicija.

Problem je nastajao, kriza autoriteta se pojavljivala u trenutku jasne kontradikcije, odnosno proturječja između Pisma, Tradicije i učenja crkvenih otaca.  Tko je u pravu? Koji se autoritet mora pokoriti kojem u slučaju jasne kontradikcije?

Reformatori dr. Martin Luther, dr. Jean Calvin, dr. Ulrich Zwingli, dr. Matija Vlačić Ilirik, Antun Dalmatin, Stjepan Konzul, Primož Trubar, Juraj Cvečić, Nikola Zrinski Sigetski, Juraj Zrinski kao i mnogi drugi, vrativši se AD FONTES na Izvor, postavljaju Sveto Pismo kao vrhovno Autoritet vjere i prakse, kojem se moraju pokoriti svi ostali autoriteti.

Poslušajmo za zaključak jedan detalj, jedan dio debate između dr. Ecka, predstavnika Rimokatoličke crkve i dr. Martina Luthera na državnom Saboru u Wormsu 1521. godine. Taj dio debate itekako može pomoći u razumijevanju kako same Reformacije, tako i razlika između Rimokatoličke crkve i crkava reformacijske baštine.  U prepunoj velikoj dvorani, ispred kralja Karla V, ispred 30 biskupa, 200 plemića, 28 vojvoda te 11 grofova, dr. Eck je, uz komentar, pozvao Luthera da opozove svoja pisanja. Evo njegovih riječi;

Vi ništa ne činite osim što obnavljate Husove pogreške. Kako će Židovi, kako će Turci, likovati čujući kršćane kako raspravljaju o tome jesu li sve te godine bili u krivu? Martine, kako možete pretpostaviti da ste vi jedini koji razumije smisao Svetog pisma? Stavljate li svoj sud iznad suda tako mnogo slavnih ljudi i tvrdite li da znate više nego ni svi oni? Nemate pravo dovoditi u pitanje najsvetiju pravovjernu vjeru, koju je utemeljio Krist savršeni zakonodavac, koju su apostoli proglasili diljem svijeta, koja je zapečaćena crvenom krvlju mučenika, koju su potvrdili sveti koncili, koju je odredila Crkva u koju su svi do smrti vjerovali, svi naši očevi i dali nam je u naslijeđe, i o kojoj nam sada papa i car zabranjuju raspravljati iz straha da raspravi ne bi bilo konca. Pitam vas Martine – odgovorite iskreno i bez ukrštavanja rogova – odričete li se vi svojih knjiga i pogrješaka koje one sadrže ili ne?

Luther je u svom odgovoru bio jasan. Evo njegovog odgovora;

'Ako me se ne pobijedi uz pomoć svjedočanstva Svetog pisma ili očitim razumskim razlozima – jer ne vjerujem isključivo ni papi ni koncilima, budući da je izvjesno da su često griješili i proturječili sebi samima – uvjeren sam u mjesta iz Svetog pisma koja sam naveo. Moja je savjest okovana Riječju Božjom. Tu stojim i ne mogu se maknuti. Neka mi Bog pomogne.'                                                                                                                   (WA 7,838,4.8)     Roland H. Bainton, 1950, Here I Stand, Mentor Books, USA. Bernardh Lohse, 2006, Martin Luther, Matija Vlačić Ilirik, Zagreb.


mr.sc  Damir Pintarić, pastor BC Betanija

© 2003-2017. Sva prava pridržana.