Sola Gratia - radio e-misij@ Baptističke crkve Čakovec

Vrijeme emitiranja: subotom u 9:30 sati, 'Radio 1' (105,6 MHz), 'Radio Pitomi' (93,5 MHz)

Naziv poruke: Nije meni nikada dosta!

Poruka je emitirana: 14.5.2017.

NIJE MENI NIKADA DOSTA!

Ima li život smisla? Kako osmisliti svoj život? Kako pronaći zadovoljavajuće odgovore na pitanja: Tko sam ja? Odakle dolazim? Zašto sam ovdje i kamo ja zapravo idem?,  kada je ljudski život u pravilo težak i prepun problema, dilema, pitanja, paradoksa i apsurda. 

Ljudi su često puta i s pravom skeptični na pitanja o smislu života, jer su ponuđeni odgovori prečesto puta istrošeni, patetični, nedorečeni i isprazni. Upravo zato izabrao sam mudrog Salomona, kralja Izraelskog, koji je kako ćemo čuti, vrlo kompetentna osoba da nam progovori o toj temi.

Slikovito govoreći možemo reći da je Salomon tražeći smisao života, tražeći nešto više od života, tražeći puninu života, prolazeći kroz život osvajao tri velike planine. Prva planina  bila je planina znanja i mudrosti. Druga planina koju je Salomon osvajao i osvojio bilo je materijalno bogatstvo, koje mu je omogućilo osvajanje i treće visoke planine - uživanje i užitak.

Salomon se doista trudio pronaći sebe i smisao života, puninu života u intelektualizmu, materijalizmu i hedonizmu, no, nije uspio. Kada je nakon, pazite napornog i mukotrpnog penjanja stigao na vrh svake od tri spomenute planine, Salomon je vidio i shvatio da na vrhu, osim lijepog pogleda, ničega nema i da je jedini pravac kojim može dalje, pravac prema dolje.  

Salomon ovako zaključuje svoje istraživanje i svoje traganje. Čitam početak njegove posljednje knjige, knjige Propovjednika:

    'Misli Propovjednika, Davidova sina, kralja u Jeruzalemu. Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad     ispraznošću, sve je ispraznost!’( Prop 1:1-2)

Nakon što smo u prošloj emisiji govorili o materijalističkom paradoksu u kojem je 'Salamon sve imao a ništa imao nije', usredotočimo se danas na 'hedonistički paradoks.'

Izraelski kralj, mudri Salomon, bio je najbogatiji čovjek koji je ikada živio. Upravo to enormno materijalno bogatstvo omogućilo mu je da proba sve ono što može ponuditi ono što zovemo jedan ljudski život. On sam ovako opisuje hedonistički paradoks. Čitam knjigu Propovjednika 2:8-10:

    'Nagomilah srebro i zlato i blago kraljeva i pokrajina, nabavih pjevače i pjevačice i svakog raskošja ljudskoga, sve škrinja na     škrinju. I postadoh tako velik, veći no bilo tko prije mene u Jeruzalemu; a nije mi ni mudrost moja ostavila. I što god su mi     oči poželjele, nisam im uskratio, niti branih srcu svojemu kakva veselja… A onda razmotrih sva svoja djela, sve napore što     uložih da do njih dođem – i gle sve je to OPET ISPPRAZNOST I PUSTA TLAPNJA!'

Iako je imao političku, vojnu, ekonomsku, intelektualno i materijalnu moć Salomonov je život ostao prazan, isprazan. Nakon razočarenja u intelektualizmu i materijalizmu Salomon se okrenuo hedonizmu, odnosno uživanju.

'Tada rekoh u srcu: Daj da okušam užitak, i vidim što naslada pruža.'   (Prop 2:1)

Hedonizam je svjetonazor koji pokušava minimalizirati bol a maksimalizirati užitak. Hedonizam ili trka za užitkom je svjetonazor današnjice, baš kao što je to navijestio apostol Pavao koji u 2.Tim. 3. poglavlju piše:

    'Ali ovo znaj u posljednje će doba nastati teška vremena jer će ljudi biti sebeljupci i srebroljupci…, ljubitelji užitaka umjesto     ljubitelji Boga. Oni će sačuvati vanjski oblik pobožnosti iako su se odrekli njezine sile.' (2.Tim 3:1-5)

Pavao tvrdi da će egoizam, materijalizam i hedonizam biti svjetonazor posljednjih vremena, te da će sve biti obavijeno religioznošću. Ljudi će biti religiozni ali neće imati živi odnos sa živim Bogom, po živoj vjeri. Ljudi će u posljednjim vremenima sačuvati 'vanjski oblik pobožnosti' ali će se odreći sile, te će stoga iako religiozni smisao, puninu života tražiti u materijalizmu i hedonizmu.

U Svetome pismu, Starome zavjetu nalazimo odličnu definiciju i opis hedonizma u jednoj, jedinoj, kratkoj rečenici. 

Odmah na početku stvaranja nacije Izrael, Abrahamov sin Izak imao je dva sina, blizance Ezava i Jakova. Ezav je prodao svoje prvorodstvo i sve blagoslove koje idu s prvorodstvom za jedno crveno varivo ovim riječima: 'Evo me skoro na smrti, što će mi prvorodstvo?' (Pos 25:32) Čitam rečenicu koja definira i opisuje hedonizam. Knjiga Postanka 25:34:

'Jakov je jeo i pio i onda se digao i otišao'.

Zašto hedonistički paradoks? Zašto traje tako kratko? Zašto treba uzimati sve više i više da bi učinak bio sve manji i manji? Zašto, iako se hedonizam istinski trudi minimalizirati bol a maksimalizirati užitak, ipak na kraju sve završava bliže boli? Zašto se na kraju hedonističkog traganja nalazi ispraznost i pusta tlapnja?

Osnova svakog sekularizma je odvajanje čovjeka od vječnosti.'Evo me skoro na smrti što će mi prvorodstvo?' Osnova svakog sekularizma je odvajanje čovjeka od vječnosti, odvajanje čovjeka od Boga kojemu sve živi i kraljuje. 

Salomon je pazite sve imao. Imao je političku, vojnu, intelektualnu i ekonomsku moć koja mu je omogućavala nevjerojatnu mogućnost uživanja, no, što Salomon nije imao? Salomon nije imao vremena. Vrijeme mu je curilo. 'Vrijeme nije čulo za slow motion.'

U svojoj posljednjoj knjizi, oproštajnoj knjizi Propovjednika, Salomon sumira, podvlači, zaključuje svoj burni život i taj zaključak zapisuje novim generacijama, kako i oni ne bi tražili život tamo gdje života jednostavno nema.

U knjizi Propovjednika Salomon izraz 'pod suncem' zapisuje i ponavlja 29 puta, dok izraz 'pod nebom' spominje samo 1 puta. Suprotstavljajući izraz 'pod nebom', izrazu 'pod suncem', Salomon želi reći da život 'pod suncem', život bez aktivnog i svakodnevnog Božjeg prisustva, uvijek na kraju završava u ispraznosti i pustoj tlapnji. Kad ispraznite ono što je već prazno dobijete život bez Boga. 'Ispraznost nad ispraznošću sve je ispraznost'.

Vječna perspektiva na život, život 'pod nebom' je život koji shvaća da je vrijeme dar od Boga, Boga koji će nas iz vremena i u Njegovo vrijeme pozvati u vječnost. Život 'pod nebom' shvaća da za vjerne najbolje tek dolazi, a da za nevjerne najgore tek dolazi. 

Salomon cikličkom poimanju života, života koji se stalno ponavlja, suprotstavlja hebrejsko poimanje života kojim on i zaključuje i svoj život i svoja pisanja.

    'Čujmo  svemu završnu riječ: Boj se Boga i izvršuj Njegove zapovijedi, jer to je sav čovjek. Jer sva će skrivena djela, bila     dobra ili zla, Bog izvesti na sud.' (Prop 12:13-14)

'Pod suncem', poštovani slušatelji - ni znati, ni imati, ni biti, ni uživati nemaju dublji smisao i kratkog su vijeka.

'Pod nebom' - i znati, i imati, i biti pa i uživati imaju duboki i vječni smisao.

Za kraj bit ću slobodan osobno upitati: Kako je s tobom? Bojiš li se da će ti Bog možda nešto uzeti od tvoje praznine ako mu se predaš? Bog ne uzima, On uvijek samo daje! Kako živiš svoj život? Pod suncem ili pod nebom?.

p. Damir Pintarić   

© 2003-2017. Sva prava pridržana.