(Be)smisao znanja

Ima li život smisla? Kako osmisliti svoj život? Kako pronaći zadovoljavajuće odgovore na pitanja: 'Tko sam ja? Odakle dolazim? Zašto sam ovdje i kamo ja zapravo idem?', kada je ljudski život u pravilu težak i prepun problema, dilema, pitanja, paradoksa i apsurda. 

Da pronaći smisao života nije nimalo jednostavno, govori nam podatak da je ne mali broj poznatih i najpoznatijih filozofa, svoju potragu za definiranjem života završilo u najvećem proturječju i najvećem apsurdu kojeg zovemo suicid.

Ljudi su često puta a ponekad i s pravom skeptični na pitanja o smislu života, jer su ponuđeni odgovori prečesto puta istrošeni, patetični, nedorečeni i isprazni. Umoran čovjek nerijetko protestira: 'Tko si ti da nam govoriš o smislu života?' Upravo zato izabrao sam mudrog Salomona, koji je kako ćemo čuti, vrlo kompetentna osoba da nam progovori o toj temi.

Bog je u svojoj suverenosti dopustio Salomonu da doživi i proživi gotovo sve ono što može ponuditi ono što nazivamo jedan ljudski život. Salomon je bio, imao i probao!

Salomon je bio kralj Izraela, što mu je omogućilo nevjerojatnu političku i vojnu moć. Pored toga bio je i enormno bogat čovjek. Na njegov račun sjelo je gotovo 20 tona zlata, 19.980 kg zlata svake godine. Biblija nas izvještava da je u 'Salomonovo vrijeme srebro bilo bezvrijedno jer je toliko bilo zlata.'

Politička, vojna i ekonomska moć omogućile su Salomonu užitak. On je stvarno imao mogućnost nauživati se u životu. Imao je čak tisuću žena. On sam ovako opisuje svoje hedonističko istraživanje:

'I što god su mi oči poželjele, nisam im uskratio, niti branih srcu svojemu kakva veselja...' (Prop 2:10).

Razočaran, frustriran i iscrpljen svoju potragu zaključuje:

'Ispraznost nad ispraznošću, veli Propovjednik, ispraznost nad ispraznošću, sve je ispraznost!' (Prop 1:2)

Pored u materijalizmu i hedonizmu, Salomon je tražio smisao, ispunjene života, nešto više od života u mudrosti i znanju. Nakon razočarenja u materijalizmu i hedonizmu, Salomon se pokušao pronaći u akademskim vodama. Salomon je bio istinski istraživač i filozof, čovjek koji je volio i tražio mudrost.

U svojoj oproštajnoj knjizi Propovjednika, ponavljani izrazi 'PROMOTRIH', 'OPAZIH', 'PROMATRAH' i 'VIDJEH', govore nam da je Salomon kroz život intenzivno promatrao život i svijet oko sebe.

Ponavljani izrazi 'RAZMIŠLJAH U SEBI', 'RAZMIŠLJAH U SRCU' govore nam da je Salomon duboko razmišljao i promišljao o onome što je promatrao, dok nam često korištene riječi 'OTKRIH', 'ISKUSIH' i 'ZNAM' govore, da je Salomon na osnovu zapažanja i promišljanja donosio određene zaključke, koje je i zapisao za nove generacije. Prvi njegov zaključak je taj da je:

Put do mudrosti i znanja težak i mukotrpan put.

Salomon ovako opisuje svoje iskustvo skupljanja znanja. Na početku knjige Propovjednika zapisuje:

'Ja, Propovjednik, bijah kralj nad Izraelom u Jeruzalemu. I trudih se da mudrošću ISTRAŽIM I DOKUČIM sve što biva pod suncem; o, kako MUČNU ZADAĆU zadade Bog sinovima ljudskim' (Prop 1:12-13).

U zaključku knjige Salomon podvlači i ponavlja da je put do znanja i mudrosti težak i mukotrpan trud. Do nekih se stvari u životu, poštovani slušatelji, možda i može doći prečicom, ali ne i do znanja i mudrosti. Evo njegovih zaključnih riječi:

'I na kraju, sine moj, znaj da je neizmjerno truda potrebno da se napiše knjiga, i da mnogo učenja umara tijelo' (Prop 12:12).

Salomon je bio svjestan prednosti znanja nad neznanjem i mudrosti nad gluposti. On sam zapisuje 'da mudrost čovjeku razvedruje lice' (8:1), da mudrost 'jednog mudraca daje veću snagu nego deset mogućnika' (7:19), te da je 'mudrost vrjednija nego bojno oružje' (9:18).

Iako je svjestan mnogih prednosti znanja nad neznanjem, ipak na kraju, Salomon zaključuje da je i znanje kao i materijalizam kao i hedonizam – bez aktivnog Božjeg prisustva 'ispraznost nad ispraznošću', te da može na kraju čovjeka dovesti do jada i boli. Znanje može i ono proizvodi bol ako se odvoji od Boga jer 'što je krivo ne može se ispraviti' (1:15). Poslušajmo taj njegov zaključak o skupljanju znanja.

'Rekoh onda sam sebi: Gle, stekao sam veću mudrost nego bilo tko od mojih prethodnika u Jeruzalemu. Duh moj sabrao je golemu mudrost i znanje. Mudrost pomnjivo proučih, a tako i glupost i ludost, ali sam spoznao da je to pusta tlapnja. Mnogo mudrosti – mnogo jada; što više znanja, to više boli ' (Prop 1:16-18).

Zašto bi se netko umarao i trošio svoje tijelo na skupljanje znanja i mudrosti kad je na kraju ista sudbina i jednog akademika i jednog alkoholičara? U 2:16 Salomon ustvrđuje: 'Jao, mudrac mora umrijeti kao i bezumnik!'

Zašto bi se netko umarao, trošio svoje tijelo na skupljanje znanja i mudrosti kad izgleda da na kraju to skupljeno znanje nikoga ne zanima, kad izgleda da svatko za sebe ipak najbolje zna? Velika je istina u jednostavnoj izreci 'da je teško biti trener kad se svi u nogomet razumiju!'

Urezao mi se u sjećanje trenutak kada mi je moj mentor komunicirao upravo tu istinu. Uz osmjeh bacio je pred mene na stol svoju doktorsku disertaciju slijedećim riječima: 'Ti si četvrta osoba koja će to pročitati, jer moraš.'

Ima li smisla u životu istraživati, učiti, skupljati mudrost i znanje?

Kao i svakog filozofa tako i mudrog Salomona treba saslušati do kraja, do zaključka. Kada knjigu Propovjednika sagledamo u cijelosti onda jasno vidimo da na kraju sudbina jednog vjernog akademika i jednog nevjernog alkoholičara ipak nije ista. Čujmo završnu riječ knjige Propovjednika:

'Čujmo svemu završnu riječ: Boj se Boga i izvršuj Njegove zapovijedi, jer to je sav čovjek. Jer sva će skrivena djela, bila dobra ili zla, Bog izvesti na sud' (Prop 12:13).

Jedan moj poznanik, dr. Mike Johnston imao je specifičan način evangeliziranja. 

Vraćajući se kući s fakulteta gdje je predavao, obično bi pokupio srednjoškolce, studente koji su stopirali. Nakon što su vezali sigurnosni pojas Mike bi ih pitao: Gdje ste bili? U školi. A u koju školu idete? Tu i tu. A što će te poslije? Pa ako se uspijem upisati ići ću na fakultet. A što će te poslije? Zaposliti se i raditi. A što će te poslije? Pa oženiti se, osnovati obitelj, raditi, stvarati, napredovati, omogućiti djeci jedno pristojno obrazovanje… A što će te poslije? Pa otići u mirovinu i odmoriti od svega svoga truda pod suncem. A što će te poslije? Pa umrijeti. A ŠTO ĆE TE POSLIJE?

p. Damir Pintarić