TEMA: Reformacija - Sola Gratia

Nalazimo se u mjesecu listopadu i polako se približavamo 31. listopadu, Danu Reformacije. Dan Reformacije, 31. listopada, državni je praznik i neradni dan u velikoj večini zapadno europskih zemalja, što je i razumljivo. Reformacija je povijesni događaj koji je promijenio Europu. Nakon Reformacije, u Europi, a i u ostatku svijeta, više ništa nije bilo isto.

Dr. Martin Luther i ostali reformatori, nisu ni slutili kakve će posljedice izazvati njihov pokušaj obnove, reformacije, povratka crkve na biblijske ili Sveto Pisamske temelje.
Reformacija kao jedna reakcija, ostavila nam je tri glavna načela:

SOLA SCRIPTURA – Samo Pismo
SOLA FIDEI – Samo Vjera
SOLA GRATIA – Samo Milost

Zašto načelo 'Samo Pismo'?
Zato što 'Samo Pismo' ili Biblija nije bio jedini i vrhovni autoritet vjere i prakse, već je Svetom Pismo bila dodana Tradicija i tzv. Magisterij, sastavljen od živućih biskupa s papom na čelu.
Kada su reformatori rekli 'Samo Pismo', oni nisu mislili na Pismo kao jedini autoritet u crkvi, već su mislili na Sveto Pismo kao vrhovni autoritet. Svi autoriteti moraju se podrediti tom vrhovnom autoritetu. Apslolutno je neprihvatljivo izjednačavati ljudsku riječ s Božjom Riječi.

Zašto 'Samo Vjera' ?
Zato jer vjere, osobne, novo zavjetene, spasavajuće vjere nije bilo, već je kompletan naglasak bio na sakramentima i dobrim djelima. Crkva je kroz srednji vijek, dodavajući Evanđelju stvorila 'Evanđelje plus'. Prema učenju crkve za spasenje bila je potrebna vjera, plus krštenje, plus ostali sakramenti, plus dobra djela, plus čistilište.

Zašto 'Samo Milost' ili 'Sola Gratia'?
Zato jer novozavjetne, besplatne milosti jednostavno nije bilo.
U srednjem vijeku crkva je masovno prodavala indulgencije ili oproštajnice od grijeha te se na osnovu toga bogatila i bila u velikom plusu.

U vrijeme Reformacije pojavio se, poslan od Rima, poslan od pape, svećenik Johan Tetzel, koji je prodavao indulgencije ili oproštajnice od grijeha.
Tetzel bi stajao sa kasicom na gradskome trgu, te ponavljao:

"Čim u škrinju novčić uskoći, duša iz čistilišta iskoči."

Da bismo razumjeli Reformaciju, pokret Reformacije moramo staviti u povijesni kontekst.
Vrijeme, u kojem se javlja Reformacija je vrijeme u kojem su si ljudi postavljali drugačija pitanja od ljudi današnjice.

Augustinac, redovnik, dr. Martin Luther je jedan primjer mnogih ljudi onoga vremena.
Glavni problem Martina Luthera, te ujedno početna točka Reformacije bio je strah pred Bogom. Kako umrijeti? Kako se susresti sa svetim i pravednim Bogom? Kako izbjeći, tada previše, a danas puno premalo spominjanu paklenu muku?

Pitanje opravdanja je najvažnije pitanje, zato jer je Bog Pravedan. 'Pravda i pravednost temelji su Njegova prijesotlja' (Ps 89:15), tvrdi Sveto Pismo.
Da bi Bog ostao pravedan, on mora i on hoće kazniti svaki i najmanji grijeh. Bog neće prijeći preko ni jednog jedinog grijeha, svaki će kazniti na jednom od dva mjesta, ili u Isusa Kristu ili u paklu.

Tzv. crkveni otac Augustin, čijem je redu pripadao augustinac Martin Luther prije Reformacije, smatrao je da je djelo opravdanja veće djelo od stvaranja neba i zemlje jer, 'nebo će i zemlja proći, dok spasenje i opravdanje izabranika neće proći nikada' (Sv Augustin, In Evangelium Johannis, 72, 3.).

Luther a kasnije i Calvin, Zwingli te ostali reformatori, vrativši se na 'Samo Pismo' ili 'Samo Biblija', shvaćaju ono što je očito u Svetome Pismu, da je spasenje dar - besplatan dar, GRATIS poklon od Boga.

Luther i ostali reformatori, vrativši se učenju Pisma, shvaćaju ogromnu razliku između učenja Rimokatoličke crkve koja propovijeda milost, milost koja podrazumijeva; vjeru+sakramente+dobra djela+čistilište, i učenja Božje Riječi, koja propovijeda SAMO MILOST ili SOLA GRATIA.

Samo Pismo, Samo Vjera i Samo Milost nije novina Reformacije i ne dolazi od Luthera, Calvina i ostalih reformatora, već dolazi iz Svetoga Pisma, dolazi od apostola Pavla.

Pavao, taj veliki reformator je kristalno jasan po pitanju opravdanja i spasenja.
Između jasnih tekstova, najjasniji tekst u kojem, pazite, apostol Pavao piše da smo spašeni samo milošću, samo po vjeri, u samo Isusa Krista je Efežanima 2:8. Čujmo tekst:

'Da, milošću ste spašeni – po vjeri. To ne dolazi od vas to je dar Božji. To ne dolazi od djela, da se ne bi tko hvalio' (Ef 2:8).

Apostol Pavao, kako to jasno vidimo u tekstu, prvo postavlja jasnu tezu:
'Milošću ste spašeni po vjeri', da bi nastavio i ovoj tezi dodao antitezu:
'To ne dolazi od vas, to ne dolazi od djela, da se ne bi tko hvalio.'
Pavao, prvo govori istinu i onda dodaje neistinu, kako bi ta istina bila još jasnija. Istina je da se ne spasavamo djelima već isključivo milošću po vjeri.

Nakon što apostol Pavao postavlja tezu; 'milošću ste spašeni po vjeri', nakon što dodaje antitezu ili protutezu; 'to ne dolazi od vas, to ne dolazi od djela da se ne bi tko hvalio', Pavao završava sa sintezom; 'to je dar Božji.'

Kada bi netko, bilo tko bio, propovijedao; da smo 99% spašeni milošću Božjom po vjeri, a da je 1 % na nama, da je 1 % naš doprinos spasenju, to, poštovani slušatelji, više nije Evanđelje, to više nije Radosna Vijest.
Radosna vijest je ta da Bog spašava, 100% po milosti.

Nakon što je Isus na križu rekao: 'Svršeno je!', čovjek stvarno može reći: 'Spašen sam!'

Sve što je potrebno da se grešnik spasi, Isus je u potpunosti učinio i dovršio na križu Golgote, 'kada je On pravedan, jedanput umro za nas nepravedne, da nas privede Bogu' (1.Pet 3:18).
Čovjek mora samo iskreno vjerovati, a sve ostalo su neizbježne posljedice te iskrene i osobne vjere.

Samo Pismo jasno uči, da je za spasenje potrebna Samo Milost i Samo vjera u samo Isusa Krista jer SOLI DEO GLORIA, SAMO BOGU SLAVA.

Milost s vama i do slušanja.

p. Damir Pintarić
©2009. Sva prava pridržana.