TEMA: Reformacija-Međimurje-Zrinski

Jučer, 16.listopada, u Starome gradu u izložbenom salonu Muzeja Međimurja, predstavljena je knjiga 'Zrinski, Međimurje, reformacija', autora mr. Gena Whitinga. O samoj knjizi na promociji su, nakon pozdravnih riječi profesora Kalšana, govorili dr. Stanko Jambrek, gospodin Vladimir Kapun te sam autor, Gene Whiting. Knjiga 'Zrinski, Međimurje i reformacija' najvećim je djelom usredotočena na 16. stoljeće i ona, između ostalog, pošteno dokazuje da je Nikola IV Zrinski'Sigetski', bio protestant i jedna vrlo važna karika u širenju reformacije u Hrvatskoj.

Međimurje, možemo slobodno reći, nije nikada bolje stajalo nego u tom vremenu, vremenu Reformacije kada su Međimurjem gospodarili Zrinski. U to vrijeme Reformacije, Međimurje je bilo dio Europe i to ponajprije u duhovnom smislu.
Kako još od Postanka 1:1 'duh stvara materiju', samim time što je Međimurje bilo dio Europe u duhovnom smislu, ono je bilo dio Europe i u svakom drugom; gospodarskom, kulturnom, ekonomskom i političkom smislu.
Duboke korijene tradicije tiskarstva, poduzetničkog duha i poznatih radnih navika 'vrednih Međimurca', treba tražiti upravo u tom vremenu, vremenu Reformacije. Maks Weber je pisao o protestantskoj etici rada koja je vidljiva u Međimurju više nego u bilo kojem dijelu Hrvatske.

Grofovi Zrinski, poglavito Juraj IV. Zrinski, sin Nikole IV Sigetskog, prihvatili su, štitili i širili protestantizam koji je započeo 1517. u Wittenbergu u Njemačkoj, kada je dr. Martin Luther zabio 95 teza, izjava protiv prodaje oproštajnica od grijeha od strane Rimokatoličke crkve.

Povijest bilježi da je Međimurje 1608. godine spadalo u II. seniorat zaladske županije. Tu su se ubrajala sljedeća mjesta u kojima je postojala protestantska crkva:

Legrad(tada dio Međimurja), Sveta Marija na Muri, Vidovec, Kotoriba, Prelog, Sveti Juraj na Bregu, Belica, Mihovljan, Čakovec, Nedelišće, zatim Turnišće (sada Podturen), Mursko Središće, Selnica, Podmurje (danas Sv Martin na Muri) i Štrigova.

U vremenskom razdoblju od otprilike 100 godina, u Međimurju je djelovalo 16 protestantskih župa te 50-tak protestantskih pastora.

Nedelišće, koje je udaljeno petnaestak minuta od grada Zrinskih i nešto malo više od grada Varaždina, u kojem je tada vlastelin ili župan bio revan protestant, barun i zapovjednik Ivan III Ungnad, zbog svoje je lokacije bilo pravo mjesto kamo je Juraj IV. Zrinski pozvao iz nedaleke Lendave, protestantskog tiskara Rudolfa Hoffhaltera.

Upravo tu, u našem Nedelišću, gdje je i postavljena spomen-ploća 2006. godine, od 1571. do 1574. godine, nalazilo se za ono vrijeme najveće tehnološko otkriće - TISKARSKI STROJ s pomičnim slovima. Koliko je djela u tom razdoblju u Nedelišću tiskano teško je reći zbog spaljivanja gotovo svih materijalnih dokaza od strane nemilosrdne i nehumane protureformacije, odnosno, inkvizicije.
Ono što se može povijesno argumentirati jest Decretum od Pergošića te tri knjige Mihalja Bučića koji je bio, kako ga opisuje povjesničar Lopašić 'revni vjerovjesnik', inače pastor u Nedelišću i Belici u to vrijeme.

Što je to zapravo protestantizam kako ga povjesničari nazivaju ?

Nema sumnje da je djelovanje protestantskog pokreta donijelo našem narodu veliko kulturno buđenje. To je bilo vrijeme Renesanse i humanizma. Protestantski pokret kao povijesni pokret u sebi sadrži kulturno, tehnološki -znanstveno, ekonomsko, političko i ino buđenje – no što je srž, središte, žarište svega toga obzirom na spomenuti princip iz Pos 1:1 koji govori, 'da duh stvara materiju' ?

Dok povjesničari koriste izraz 'protestantizam' nama je u teologiji draži pojam Reformacija. Autor knjige Zrinski, Međimurje i reformacija, Gene Whiting, kao teolog i povjesničar, dao je odličnu definiciju Reformacije. Evo njegovog navoda:

'"Reformacija" kao riječ dolazi iz riječi "reformirati". Ona ne znači obnoviti nešto u čovjeku što je jednom bilo dobro, niti zamijeniti nešto u njemu nečim drugim, niti ispraviti nešto u njemu kako to sam hoće, već reformirati znači- ispraviti prema jednom mjerilu'.

Dr. Martin Luther koji je bio svećenik i redovni profesor teologije u Rimokatoličkoj crkvi, proučavajući SAMO PISMO ili Samo Bibliju s jedne strane, te promatrajući učenje i praksu Rimokatoličke crkve s druge strane, došao je do velikog problema, problema KONTRADIKCIJE ili PROTURJEČJA.
Problem proturječja između Biblije i Tradicije, kao i problem proturječja unutar same Tradicije, navela je i pokrenula reformatore na Reformaciju, na 'ispravljanje prema tom jednom mjerilu,' Svetome Pismu, Bibliji

Reformatori dr.Martin Luther, dr. Jean Calvin, dr. Ulrich Zwingli, dr. Matija Vlačić Ilirik, Antun Dalmatin, Stjepan Konzul, Primož Trubar, Juraj Cvečić, Nikola Zrinski Sigetski, Juraj Zrinski kao i mnogi drugi, vrativši se na SAMO PISMO, uspostavili su i ostavili tri osnovna načela Reformacije.
Prvo, polazno i osnovno načelo je:

SOLA SCRIPTURA ili Samo Pismo koje mora biti Vrhovni autoritet, što će reći da se svaki drugi autoritet u Crkvi mora biti provjeren i podrešen tom Vrhovnom autoritetu. Reformatori su užurbano prevodili i tiskali Novi Zavjet na narodne jezike, kako bi narod mogao čuti, shvatiti i prihvatiti Božju Riječ i biblijsko Evanđelje. Drugo načelo je:

SOLA FIDEI ili Samo vjera. Proučavajući 'Samo Pismo', reformatori su napustili tzv. 'ekonomiju spasenja', te su se vratili RADOSNOJ VIJESTI, biblijskom EVANĐELJU. Reformatori nikako nisu mogli pomiriti riječ 'ekonomija' s riječi 'gratia', 'gratis', 'milost'.
Biblijsko evanđelje je jasno i uči da je Isus; savršenim životom, savršenom žrtvom, smrću i uskrsnućem, učinio sve potrebno za spasenje grešnog i izgubljenog čovjeka. Prema tom učenju, savršenom životu, savršenoj žrtvi, savršenom križu i uskrsnuću Isusa Krista, ne može se i ne smije se, ništa dodati jer je Isus; 'savršena, potpuna, jednom zauvijek predana žrtva Bogu' (Heb 7:26-27; 9:12;10:14).

Sve ono što grešan i pali čovjek može učiniti za svoje spasenje je vjerovati. Jedino ono što pali čovjek može učiniti za svoje spasenje je duboko osobno i iskrenom vjerom, prihvatiti taj nezasluženi dar Božje milosti.

SOLA SCRIPTURA, SOLA FIDEI i SOLA GRATIA.
Sva tri načela Reformacije nalazimo sažeta, kompresirana u jednom novozavjetnom stihu, u stihu kojim apostol Pavao podsjeća Efešku crkvu na ove, po vječnost važne, istine. Čitam za kraj Efežanima 2:8-9;

'Da, milošću ste spašeni, po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Božji! To ne dolazi od djela, da se tko ne bi hvalisao.'

Milost s vama i do slušanja.

p.Damir Pintarić
©2009. Sva prava pridržana.