TEMA: Biblija i dugovi!

Današnja izabrana tema je vrlo aktualna – Biblija i dugovi. Danas ćemo razmišljati o jednoj kratkoj, ja bih bio slobodan reći, gotovo provokativnoj zapovijedi apostola Pavla, koja je zapisana u poslanici Rimljanima 13. poglavlju, 8. stihu. Evo te kratke rečenice, kratke zapovijedi, kratkog stiha:

'Nikome ništa ne budite dužni…'

Prije nekog vremena, dobio sam na dar knjigu 'I tvoj novac vrijedi', kršćanskog autora Howarda Daytona. Knjiga govori o tome kako zarađivati, trošiti, štedjeti, ulagati, darivati i kako izaći iz financijskih dugova na biblijski način.
Šesto poglavlje spomenute knjige ima naslov: 'Riješiti se dugova'. U uvodu tog poglavlja, autor odlično i realno opisuje zapadni svijet u jednoj rečenici:

'Prosječnog čovjeka na zapadu moglo bi se ovako opisati: to je onaj koji se vozi po autoputu financiranom vrijednosnim papirima, u autu koji je kupljen na leaising, na benzin koji je platio kreditnom karticom, a ide kupiti namještaj na kredit koji će postaviti u kući koja je pod hipotekom.'
(Dayton, 2009., I tvoj novac vrijedi, str.45)

U prvih dvanaest poglavlja, prije spomenute poslanice Rimljanima, apostol Pavao piše o teologiji opravdanja samo po vjeri, dok od dvanaestog poglavlja do šesnaestog poglavlja, taj isti Pavao piše o praksi, o praktičnom životu onih koji su opravdani samo po vjeri. U tom drugom, praktičnom djelu, u 13:8 Pavao zapisuje;
'Nikome ništa ne budite dužni!'

Kako pomiriti realan Daytonov opis današnjeg modernog čovjeka s jedne strane, i zapovijed apostola Pavla s druge strane?
Kako razumjeti taj ogroman raskorak između ortodoksije i ortopraksije?

Pavlov imperativ; 'Nikome ništa ne budite dužni!', u evanđeoskim krugovima uglavnom se tumači na dva načina, u dva smjera. Jedno od tumačenja je:

1. DOSLOVNO TUMAČENJE
Prema ovom doslovnom tumačenju stiha, stvar je jako jednostavna. Nema kredita, kreditnih kartica, dozvoljenog minusa, čekova, rata, pozajmica …Ljudi koji zastupaju ovo mišljenje zapravo kažu slijedeće: 'Radi, čekaj i štedi. Kada skupiš dovoljno onda kupi ono što možeš.'
Ovaj stav branio je jedan Hudson Taylor, poznati misionar u Kini, jedan Charles Spurgeon poznati baptistički propovjednik i mnogi vjerni ljudi kroz povijest. Nema sumnje da i danas ima vjernih ljudi 'koji nisu nikome ništa dužni.' Što reći? Svaka čast. Kapa dolje.

Drugo tumačenje Novozavjetne zapovijedi apostola Pavla; 'Nikome ništa ne budite dužni!', objašnjava pročitani Pavlov stih kao jedno konstantno;

2. UPOZORENJE

Prema tom shvaćanju ovaj stih je ozbiljno upozorenje da se s dugovima treba biti krajnje oprezan, da se dugovi kada je god to moguće izbjegavaju, te da se oni ako i postoje uvijek disciplinirano i što brže vraćaju.

Prema tom drugom shvaćanju današnji stih je jedno konstantno upozorenje i zaštita od tzv. 'financijskog ropstva'. Ako osoba, obitelj, pa i cijela nacija nije svjesna ove konstantne opasnosti i konstantnog upozorenja, ona se može prilično lako i prilično brzo naći u 'dužničkom ropstvu'.

U vremenu 'financijskog porobljavanja', u vremenu u kojem je neprijatelj uspio uvjeriti ljude da 'sve što je besplatno ništa ne vrijedi', treba jasno reći i upozoriti da je financijska neovisnost pojedinca, obitelji i nacije, temelj svake druge neovisnosti i slobode.
O ovom istom upozorenju Pavao je pisao i crkvi u Korint. U 1. Korinćanima 7:23 čitamo:
'Kupljeni ste! Ne budite robovi ljudima!'

Uzimajući u obzir širi biblijski kontekst, ovo drugo tumačenje, tumačenje upozorenja dozvoljava jedan razumski, realan i privremeni minus. Bog je i u Starome i u Novome Zavjetu zakonski uredio, pa samim time i omogućio 'dozvoljeni minus', odnosno pozajmljivanje ili kreditiranje.

Kada studiramo Božji Zakon, Zakon kojim Bog u Izraelu uređuje pozajmljivanje i kreditiranje, tada jasno vidimo dva bitna elementa tog Zakona. Bog je Zakonom dozvolio minus radi:

-socijalne dimenzije; 'da ne bude siromaha među tobom,' i radi
-prosperiteta odnosno razvoja; 'da ti Bog tvoj udijeli blagoslov. '

Poslušajmo, radi vremenskog ograničenja, samo jedan tekst kojim Bog uređuje to pitanje u Izraelu. Čitam iz knjige IZL 22. i PNZ 23. poglavlja:

'Uzmeš li svome susjedu ogrtač u zalog, moraš mu ga vratiti prije zalaska sunca. Ta to mu je jedini pokrivač kojim mota svoje tijelo i u kojem može leći. Ako k meni zavapi, uslišat ću ga, jer sam ja milostiv! (Izl 22:25-26)

Ne traži kamata od svoga brata, niti kamata za novac, niti kamata na jestvine, niti kamata na bilo što gdje se obično traže. Od tuđinca možeš tražiti kamate, ali ih od svoga brata nemoj tražiti, da ti Jahve, Bog tvoj udijeli blagoslov u svakom pothvatu tvoje ruke u zemlji u koju ideš da je zaposjedneš.' (Pnz 23:20-21)

Bog je dozvolio jedan razumski minus i omogućio pozajmljivanje kako bi spriječio siromaštvo i kako bi omogućio razvoj, a nikako suprotno - da bi stvarao siromaštvo i glad s jedne strane, a nezasitne bogataše s druge strane.
Riječi 'profit', poštovani slušatelji, nema ni u jednom svetom tekstu.

Kada je Isus vrlo srdit isprevrtao stolove u hramu, jedan od stolova kojeg je prevrnuo bio je stol mjenjača. U njegovo vrijeme u opticaju su bile tri vrste novca: Židovska lepta odnosno šekel, Grčka drahma odnosno talent, i Rimski kvadrant odnosno denar.
Mjenjači novaca, dobro su prosperirali po tim ondašnjim tečajnim listama, ali Isus nije bio zadovoljan - on je bio jako ljut.

Duboko sam svjestan da je ekonomija jedno složeno područje i ne znam puno o tome, to stvarno nije moje područje, ali reći ću da mi se sviđa jedan opis današnjih banaka i bankarskog sustava kojeg sam negdje pročitao. Evo tog citata:

'Banka je danas poput lijene i debele mačke koja samozadovoljna prede u toploj sobi kraj kamina.'

Treba jasno reći da, ako je nešto legalno to nikako ne znači da je i pravedno. U teologiji legato i dikaio su dvije različite stvari. Nešto može biti legalno, dakle sve ispravno po ljudskom zakonu, no da li je to pravedno drugo je pitanje. Pismo je jasno - Božji sud biti će pravedan i na osnovu Božjeg Zakona.

Božji Zakon koji omogućava jedan realan i privremeni minus, dan je Izraelu kako ne bi bilo siromaha među njima i kako bi oni kao narod prosperirali.
Božji Zakon je zapravo dar i izraz Božje ljubavi prema Njegovom narodu.

Pavao koji je bio pismoznanac i koji je bio, možemo slobodno reći, doktor Zakona, ispravno je razumio njegovu ulogu i svrhu. U nastavku našeg današnjeg tematskog stiha Pavao piše:

'Nikome ništa ne budite dužni, osim da ljubite jedan drugoga, jer tko ljubi bližnjega, ispunio je Zakon.' Rim 13:8

Za sam kraj, poslušajmo riječi samog Zakonodavca, Spasitelja i Suca Isusa Krista koji također omogućava 'dozvoljeni minus'. Njegove nam riječi otkrivaju, onaj na početku spomenuti, ogroman raskorak između ortodoksije i ortopraksije. LK 6:32-35:

Ako ljubite one koji vas ljube, kakvu nagradu zaslužujete? I grešnici ljube one koji njih ljube. I ako dobro činite onima koji vama čine dobro, kakva će vam biti nagrada? I grešnici čine to isto. Ako POZAJMLJUJETE onima od kojih se nadate da ćete natrag dobiti kakva će vam biti nagrada? I grešnici pozajmljuju grešnicima da jednako nazad prime. Nego, ljubite svoje neprijatelje, činite dobro i pozajmljujete, a da ništa ne očekujete natrag! Tako će vaša plaća biti velika, i bit ćete sinovi Previšnjega…' (Lk 6:32-35)

Milost s vama i do slušanja.
p. Damir Pintarić

© 2010. Sva prava pridržana.